
HRV
HRV
tom èvrsto drati za njegov okvir! Onda se stroj oprezno zakretane prema go-
re. Zatim se iznova aretira poluga zatvaraèa (12). Kod iduæih transporta po-
stupa se suprotnim redoslijedom. Stroj se moe koristiti i dok je na postolju
za prijevoz, u kom sluèaju treba odstraniti okvir od cijevi tako da se maknu
oba esterokutna "imbus"-vijka (13) i otvori poluga zatvaraèa. Kad se stroj
montira na radni stol demontiraju se pomoæu vijaka jo i oslonac i postolje za
prijevoz.
2.2. Elektrièni prikljuèak
Prije no to se stroj prikljuèi treba ispitati da li napon naveden na natpisnoj
ploèici odgovara naponu mree. Stroj za tupo zavarivanje pomoæu grijaèa (5)
raspolae vlastitim prikljuènim kabelom. Stoga se ne smije obaviti prikljuèak
prije no to se preispita je li napon naveden na natpisnoj ploèici jednak no-
ponu mree.
2.3. Pozicioniranje sklopa za tupo zavarivanje s grijaèem i elektriène blanje
Sklop za tupo zavarivanje s grijaèem moe se kod svih strojeva odvojiti i ko-
ristiti kao ruèni ureðaj (alat). Kod strojeva REMS SSM 160 R i REMS SSM 160
K utaknut a je ruèica (16) u draè (17), a kod strojeva REMS SSM 250 K i
REMS SSM 315 RF ona je dodatno osigurana jednim utikaèem.
Pozor!
Kad je grijaè vruæ on se smije primiti samo za ruèicu (16). Ne dodiru-
jte nikada grijaè ili limene dijelove izmeðu ruèice i grijaèa! Postoji opasnost
od opeklina! Sklop za tupo zavarivanje (5) mora se nakon transpporta centr-
irati. U tu svrhu olabavi se stezna poluga (22) i povuèe na saonicama (21) do
graniènika draè sklopa za tupo zavarivanje. Zatim se ponovo pritegnu stez-
na poluga (22).
Sklop za tupo zavarivanje (5) mora se nakon transporta centrirati. U tu svrhu
olabavi se stezna poluga (22) i povuèe na saonocama (21) do graniènika draè
sklopa za tubo zavarivanje. Zatim se ponovo pritegnu stezna poluga (22).
Sklop za tupo zavarivanje s grijaèem (5) i elektriènu blanju (6) izmaknuti. Pri-
je no to se sklop za tupo zavarivanje s grijaèem i elektrièna blanja (6) po-
maknu u stranu, treba ih svaki put malo pridiæi pomoæu hvataljke (18) i drka
(20), jer æe inaèe zapinjati na granièniku.
2.4. Elektronièka regulacija temperature
Kako DIN 15960, tako i DVS (Deutscher Verein für Schweisstechnik = Nje-
maèko drutvo za zavarivanje) 2208, 1.dio propisuju da se temperatura gri-
jaèa mora dati fino podeavati. Kako bi se ujedno osigurala konstantnost
traene temperature grijaèa ovi ureðaji raspolau s regulatorima temperatu-
re ("termostatima"). DVS 2208 1.dio propisuje da odstupanje temperature kod
regulacije smije iznositi najvie 3°C u odnosu na temperaturu podeenu na re-
gulatoru. Ovu toènost regulacije se u praksi ne da postiæi pomoæu mehanièkih
regulatora, nego samo pomoæu elektronièkih. Ureðaji za tupo zavarivanje po-
moæu grijaèa s fiksno postavljenom temperaturom grijanja ili s mehanièkom
regulacijom temperature radi toga se ne smiju koristiti za zavarivanja prema
DVS 2207.
Kod svih REMS-ovih ureðaja za tupo zavarivanje pomoæu grijaèa tempera-
tura se da podeavati. Ureðaji za tupo zavarivanje pomoæu grijaèa nose na
natpisnoj ploèici slijedeæe oznake:
N.pr. REMS SSG 180 EE: (Znaèi: podesiva temperatura, elektronièki termostat)
regulira namjetenu temperaturu putem elektronièkog termostata s dozvolje-
nim odstupanjima ±1°C, t.j. ako se namjesti temperature od 210°C (Tempe-
ratura zavarivanja polietilena (PC)) stvarna æe temperatura kolebati izmeðu
209°C i 211°C.
2.5 Predgrijavanje ureðaja za tupo zavarivanje pomoæu grijaèa
Prikljuèni vod ureðaja za tupo zavarivanje pomoæu grijaèa ukljuèi se u utièni-
cu (23), koja se nalazi na stranjoj strani kuæita blanje. Ako se vod, koji izlaz
iz ove utiènice ukljuèi na mreu, stroj je pripravan za pogon i uredaj za tupo
zavarivanje poèinje se zagrijavati. Pri tome svijetli crveno kontrolna arulja (24)
za mreni napon i zelena kontrolna arulja (25) za temperaturu. Za zagrija-
vanje ureðaju treba oko 100 minuta. Kad se dostigne postavljena temperatu-
ra u ureðaj ugraðeni regulator (termostat) iskopèa struju grijaèa. Crvena arul-
ja nastavlja svijetliti. Kod elektronièkog regulatora (EE) miga zelena arulja
skroz i tako pokazuje stalno ukapèanje i iskapèanje struje grijaèa. Kad iste-
kne daljnjih 10 minuta èekanja (DVS 2207 1. dio) postupak zavarivanja moe
otpoèeti.
2.6. lzbor temerature zavarivanja
Temperatura ureðaja za tupo zavarivanje tvornièki se postavlja na iznos sred-
nje temperature zavarivanja polietilenskih cijevi (210°C) za upotrebu u tekim
uvjetima (PE-HD). Ovisno o materijalu i o debljini stijenke cijevi, moe se uka-
zati potreba da se temperatura zavarivanja korigira. Tim povodom treba vodi-
ti raèuna o navodima proizvoðaèa za cijevi, odnosno spojnog pribora! Slika 5
daje krivulju orijentacionih vrijednosti za temperaturu grijaèa u ovisnosti o de-
bljini cijevi. Naèelno vrijedi da se treba drati viih temperatura kod tanjih ci-
jevi a niih temperatura kod debljih cijevi (DVS 2207 1.dio). Korekturu tem-
perature mogu uz ostalo zahtijevati i okolnosti u okolini (ljeto/zima). Stoga bi
temperaturu grijaèa trebalo provjeravati n.pr. elektriènim instrumentom za mje-
renje temperatura na povrini. Kad zatreba, moguæe je obaviti korigiranje tem-
perature gumbom za postavljanje temperature regulacije (26). Kad se tem-
peratura korigira treba voditi raèuna da se grijaè poène koristiti tek po isteku
10 minuta od postizanja nove, namjetene temperature.
3. Pogon
3.1. Opis postupka
Prilikom tupog zavarivanja pomoæu grijaèa spojne se povrine dijelova koje
treba zavariti grijaèem, postave pod tlakom toèno suèelice jedna drugoj, a na-
kon toga griju se pod smanjenim tlakom na temperaturu zavarivanja, te se,
nakon odmicanja grijaèa, sastave u cjelinu pod tlakom (slika 6).
3.2. Pripreme za zavarivanje
Kad se radi na otvorenom prostoru, treba utvrditi da nepovoljne prilike u oko-
lini neæe imeti negativnog utjecaje na postupak. Kad loih vremenskih prilika
ili jakog sunca treba mjesto zavara zasloniti, po potrebi koritenjem atora za
zavarivanje. Radi onemoguæenja nekontroliranog hlaðenja zavara propuhom
treba zaèepiti krajeve cijevi koje lee nasuprot mjestu zavara. Deformiranim
krajevima cijevi treba vratiti pravi oblik prije poèetka zavarivanja opreznim zagri-
javanjem pomoæu odgovarajuæe naprave koja pue vruæi zrak. Zavarivati tre-
ba samo cijevi i spojne elemente od istog materijala i iste debljine stijenke.
Cijevi se reu odgovarajuæim rezaèem REMS RAS (vidi 1.1.).
3.3 Upinjanje cijevi
Razmjemo promjeru treba uloiti u stroj 4 stezna uloka (27) u pristroj za pri-
tezanje (19) tako, da je ona njihova strana koja ima pregib okrenuta prema
sredini. Stezni uloci uklijte se pomoæu vijaka sa esterokutnom glavom (28)
pomoæu isporuèenog kljuèa. Isto tako se 2 uloka draèa cijevi (29) montira-
ju na draè cijevi (30) i ukljijete pomoæu vijaka sa esterokutnom glavom Ci-
jevi, odnosno dijelove cjevovoda teba ispraviti prije pritezanja u steznu glavu.
Duge cijevi po potrebi treba podloiti REMS Herkules napravama (vidi 1.1.)
Kad se postavljaju kratke cijevi pomaknu se draèi cijevi (30) odnosno zakre-
nu se za 180°. U tu svrhu treba steznu ruèicu (31) olabaviti i pomicati draè
cijevi odnosno podiæi potezni gumb (32) i okrenuti draè cijevi oko osi stezal-
jki (31). Krajevi cijevi trebaju strati prema sredini preko èeljusnih uloaka i
èeljusti i, kako bi se moglo blanjati.
Cijevi odnosno spojni pribor treba tako poravnati da povrine meðuse stoje
planparalelno, tj. da stijenki cijevi toèno nalijeu u podruèju priljubljivanja. Po
potrebi treba ponoviti postavljanje cijevi uz otvoren ureðaj za upinjanjanje i pri
tom ih potokariti (ako cijev nije toèno okrugla). Ako korektura ne uspije ni na-
kon viekratnih Pokuaja potrebno je dotjerivanje (justiranje) èeljusti. Uu tu se
svrhu olabave vijci (33) za pritezanje obje èeljusti i samo jedna cijev upne se u
obe èeljusti. Ako cijev ne nalijee kako na èeljustima tako i na draèima, treba
èeljusti centrirati laganim kuckanjem. Nakon treba ponovo pritegnuti vijke za
pritezanje (33) jo dok je cijev upeta.
Èeljusti moraju èvrsto obuhvatati krajeve cijevi. Po potrebi æe se matica (34)
za pritezanje tako dugo podeavati u ekscentru (35) dok se ne bude morala
primjeniti sila radi zatvaranja poluge za pritezanje (36).
3.4. Blanjanje krajeva cijevi
Neposredno pred zavarivanjem treba ravno poblanjati krajeve cijevi, koji æe
biti zavareni. U tu svrhu zakrene se blanja (6) u radni poloaj i tu se moe
ukopèati pomoæu sklopke na gumb, koja se nalazi u drku (20). Dok blanja
radi treba pomoæu poluge za pritiskivanje (7) umjereno pritisnuti krajeve cije-
vi na ploèe blanje. Blanjati treba sve dok se na obje strane ne pojavi nepre-
kinuta strugotina od blanje. Na to se uz jo uvijek ukopèanu blanju polako ot-
pusti poluga za pritiskanje (7) dok se strugotina ne izgubi. Na to se blanja iz-
makne iz radnog poloaja, sastave se pokusno poblanjani krajevi cijevi radi
provjere njihove planparalelnosti i njihove centriènosti. Pod tlakom prilagoðenja
(vidi sliku 8) irina zazora meðu cijevima, navedena u slici 7 ne smije biti pre-
koraèena. Nakupine od blanjanja prema vanjskoj plohi cijevi ne smiju iznositi
vie od 10% debljine stijenke cijevi. Poblanjane povrine ne smiju se vie do-
ticati prije zavarivanja.
Ako cijev ili spojni pribor na jednoj strani buduæeg zavara ne treba vie -ili ne
treba uopæe- blanjati, ali je to na drugoj strani jo potrebno, tada se graniè-
nik s donje strane kuæita blanje zakrenne na onu stranu, koju vie ne treba
blanjati
3.5. Faze postupanja kod tupog zavarivanja pomoæu grijaèa
Kod tupog zavarivanja pomoæu grijaèa, tim grijaèem zagrijavaju se na tempe-
raturu one povrine koje æe nalijegati u zavaru jedna na drugu., a po zavre-
nom zagrijavanju nakon uklanjanja grijaèa zavare se meðusobno pod djelo-
vanjem tlaka. Prije svakog zavarivanja treba kontrolirati temperaturu grijaèau
njegovom radnom podruèju. Po potrebi korigira se ova temperetura kako je
opisano u toèki 2.6. Takoðer treba grijaè oèistiti papirom ili krpom, koji ne
potaju vlakna, natopljenim u estu ili tehnièki alkohol. Na zatiæenoj povrini
grijaèe nikako ne smije biti zalijepljenih ostataka plastike. Kod èiæenja grijaèa
treba bezuvjetno paziti, da antiadhezivni zatitni sloj grijaèa ne bude oteæen
prilikom koritenja alata.
Pojedine faze tehnolokog postupka prikazane su u slici 8.
3.5.1. Faza prilagoðenja
Tijekom ove faze, pritiskuju se na grijaè povrine, koje æe nalijegati u zavaru
jedna na drugu, dok se po obodu ne oblikuju izboèine. U ovoj fazi postupka
iznosi tlak prilagoðenja koji treba narinuti n.pr. za polietilen 0,15 N/mm
2
(pre-
ma DVS 2207).
Veæ prema razlièitim promjerima cijevi i prema odreðenom tlaku za pojedi-
ne debljini stijenki cijevi valja izraèunati silu koju se mora narinuti na po-
vrine nalijeganja, kako bi bio postignut navedeni tlak od 0,15 N/mm
2
. Sila
pritiskivanja F izraèunava se kao produkt tog odreðenog tlako p i povine
stijenke cijevi A (F=p·A), t.j. nalijegajuæe povrine cijevi moraju se pritisnu-
ti jedna uz drugu toliko veæom silom, koliko su veæe same te povrine. Ta-
ko proizlazi n. pr. za cijev
Ø
110 mm PN 3,2 (s=3,5 mm) povrina nalijeganja
1170 mm
2
a time potrebna sila F=0,15 N/mm
2
·1170 mm
2
=175 N. Na sva-
kom je stroju postavljena ploèica (37) s odgovajuæom tablicom, koja poka-
zuje do koje se sile, potrebne za pojedine cijevi uz odreðeni tlak, moe ra-
diti s pojedinim stroje. Slike 9-13 pokazuju ove tablice za strojeve REMS
SSM 160 R, REMS SSM 160 K, REMS SSM 250 K, REMS SSM 315 RF. lz
pojedine tablice moe se oèitati potrebna sila i postiæi pomoæu poluge (7)
da se ona ostvari na stroju. Na kazalu (38) moe se oèitati kako se ona ost-
varuje na nalijegajuæim povrinama.
Prije
zavarivanja treba provjeriti moe li ureðaj za stezanje dovoljno èvrsto
upeti komade cijevi i postiæi barem potrebnu silu stiskanja. U tu svrhu treba
dovesti krajeve cijevi do didira i pokusno narinuti pomoæu poluge (7) barem
izraèunatu silu na mjesto dodira. Ako ureðaj za stezanje ne dri cijevi dovolj-
no èvrsto, treba podesiti ekscentre za pritezanje (vidi pod 3.3.).
Содержание SSM 160 R
Страница 2: ...DEU GBR FRA ITA ESP NLD SWE DNK POL CZE SVK HUN HRV SVN RUS ROM...
Страница 3: ...DEU GBR FRA ITA ESP NLD SWE DNK POL CZE SVK HUN HRV SVN RUS ROM...
Страница 62: ...RUS RUS...
Страница 63: ...RUS RUS...