Dräger DrugTest 5000 STK, Инструкция по эксплуатации, Страница: 44 / 76

44 Dräger DrugTest 5000 STK
Ograni č enja postupka hr
6 Ograni č enja postupka
Na osnovi nespecifi č nih interakcija (fiziološkog odstupanja,
zdravstvenog stanja ili one č iš ć enja uzorka) može u rijetkim
slu č ajevima do ć i do lažno pozitivnih ili lažno negativnih rezultata
mjerenja.
Antitijela koja se koriste u sustavu za testiranje Dräger DrugTest 5000
ciljano su namijenjena drogama. Unato č tomu lijekovi sli č ne strukture
koji se izdaju na recept ili su u slobodnoj prodaji mogu reagirati s
reagensima koji sadrže antitijela i dovesti do lažnih pozitivnih rezultata.
Kako bi se dobio potvr đ eni analiti č ki rezultat, mora se primijeniti to č niji,
alternativni kemijski postupak, kao što su GC/MS ili LC/MS/MS. Kod
svih rezultata sustava za testiranje Dräger DrugTest 5000 potrebna je
profesionalna procjena dobivenih rezultata uzimaju ć i u obzir daljnje
klini č ko promatranje uzorkovane osobe. To osobito vrijedi kod
privremeno pozitivnog rezultata.
Uzimanje uzorka sline može se to
č no nadzirati. Stoga krivotvorenje
uzorka nije vjerojatno. Ako usprkos tome postoji sumnja u
krivotvorenje ili zamjenu uzorka, zbrinite uzorak i ponovite test novim
kompletom za testiranje Dräger DrugTest 5000 STK.
7 Zna č ajke
7.1 Utjecaj živežnih namirnica i napitaka
Slina može biti izravno one č iš ć ena nakon konzumiranja živežnih
namirnica, napitaka ili sredstava za uživanja. Kako bi utvrdili mogu ć i
utjecaj tog one č iš ć enja na rezultate ure đ aja Dräger DrugTest 5000,
odmah nakon konzumiranja sljede ć ih oglednih pripravaka uzeti su i
vrednovani uzorci sline:
kola, pasta za zube, sok od brusnice, asepti
č na teku ć ina za i
spiranjeusta, sok od naran č e, voda, sirup protiv kašlja (bez kodeina),
kava, žvaka ć a guma, č okolada, vo ć ni č aj, biljni č aj i cigarete.
Analiza niti u jednom slu č aju nije dala pogrešne rezultate.
Budu ć i da je nemogu ć e utvrditi eventualni utjecaj svih živežnih
namirnica na testiranje, obvezno se prije uzimanja uzorka pridržavajte
vremena č ekanja od 10 minuta.
7.2 Analiti č ke karakteristike
7.2.1 Analiti č ka specifi č nost
Ve ć ina imunoloških kemijskih dokaznih reakcija nisu monospecifi č ne
za svaki pojedini analit, nego reagiraju na skupinu analita sa sli č nim
kemijskim sastavom (npr . sustav za testiranje Dräger DrugTest 5000
na benzodijazepin prepoznaje više razli č itih benzodijazepina).
Zbog toga se ne preporu č uje da na osnovi rezultata dobivenih
sustavom za testiranje Dräger DrugTest 5000 dajete (semi-
)kvantitativne izjave o koncentracijama pojedinog analita umutar
skupine analita.
Podaci o analitima, koji se mogu dokazati pomo ć u pojedinog testiranja
sustavom za testiranje Dräger DrugTest 5000, te o individualnim
koncentracijama, koje same po sebi daju pozitivan rezultat, mogu se
na ć i u tablici 1 ( T1 ) stranica 72.
Analite koji se mogu na ć i u tablici 2 ( T2 ) auf stranica 72 Dräger
DrugTest 5000 STK ne prepoznaje kod koncentracija nižih od
10.000 ng/mL.
7.2.2 To č nost ponovljenih mjerenja
Studije reproduktibilnosti provedene su s komercijalno raspoloživim
referentnim standardima i negativnim uzorcima sline. Svaki uzorak
sline napunjen je odgovaraju ć im standardima, kako bi se postigla
željena koncentracija analita koji je potrebno testirati (bez droga,
250 % grani č ne vrijednosti , 400 % grani č ne vrijednosti). Svaki uzorak
testiran je pri svakoj koncentraciji analita u deseterostrukoj izvedbi u tri
razli č ita dana te uz upotrebu iste šarže ure đ aja Dräger
DrugTest 5000 STK 6-Panel (8319830).
Rezultate ispitivanja pogledajte u tablici 4 (
T4 ) auf stranica 73.
7.3 Dijagnosti č ke karakteristike
Za provjeru dijagnosti č kih karakteristika sustava za testiranje
DrugTest 5000 uzimani su i analizirani uzorci sline sustavom za
testiranje Dräger DrugTest 5000 u klini č kim uvjetima. Drugi uzorak
tako đ er je istovremeno uzet i ispitan metodama GC/MS ili LC/MS.
Dijagnosti č ke karakteristike sustava za testiranje Dräger
DrugTest 5000 sažete su u tablici 3 ( T3 ) na stranica 73.
Navedena klini č ka u č inkovitost temelji se na testovima s pojedina č no
navedenim grani č nim (cut-off) vrijednostima.
8 Skladištenje
Komplet za testiranje Dräger DrugTest 5000 STK skladištite na
temperaturi izme đ u +4 i +30 °C. Komplet za testiranje Dräger
DrugTest 5000 STK ne upotrebljavajte ako je folijska vre ć ica ošte ć ena
(npr . ima rupu ili je potrgana). Nakon otvaranja vre ć ice Dräger
DrugTest 5000 STK odmah upotrijebiti.
Komplet za testiranje DrugTest 5000 STK više ne upotrebljavajte ako
je prekora č en otisnuti rok upotrebe.
9 Zbrinjavanje
Kompleti za testiranje Dräger DrugTest 5000 STK mogu se zbrinjavati
s ku ć nim otpadom
10 Literatura
1. Wille S, Samyn N, del Mar Ramirez-Fernandez M, GDe Boeck G
(2010). Evaluation of on-site oral fluid screening using Drugwipe-
5+, RapidSTAT and Drug Test 5000 for the detection of drugs of
abuse in drivers. Forensic Sci Int, 198(1-3):2-6.
2. DRUID Workpackage 3.1.1 (2009). Evaluation of oral fluid
Screening devices by TISPOL to Harmonise European police
Requirements.http://www.druid-project.eu
3. DRUID Workpackage 3.2.2 (2010). Analytical evaluation of oral
fluid screening devices and preceding selection procedures.
http://www.druid-project.eu
4. Cone E.J. (2001). Legal, workplace, and treatment drug testing
with alternative biological matrices on a global scale. Forensic Sci
Int, 121:7.
5. Yacoubian G.S., Wish E.D., and Perez D.M. (2001). A comparison
of saliva testing to urinalysis in an arrestee population. J of
Psychoactive Drugs, 33:289.
6. Niedbala R.S., Kardos K.W., Fritch D.F., Kardos S., Fries T., and
Waga J. (2001). Detection of marijuana use by oral fluid and urine
analysis following single-dose administration of smoked and oral
marijuana. J Anal Toxicol, 25:289.
7. Caplan Y.H. and Goldberger B.A. (2001). Alternative specimens
for workplace drug testing. J Anal Toxicol, 25:396.
8. Cone E.J., Oyler J., et al. (1997). Cocaine Disposition in Saliva
Following Intravenous, Intranasal, and Smoked Administration. J
Anal Toxicol, 21:465.
9. Samyn N., Verstraete A., van Haeren C., and Kintz P. (1999).
Analysis of drugs of abuse in saliva, Forensic Sci Rev, 11:1.
10. Hawks R.L. (1982). The constituents of cannabis and the
disposition and metabolism of Cannabinoids. In Hawks RL (Ed):
The Analysis of Cannabinoids in Biological Fluids, NIDA Research
Monograph Series 42; U.S. Government Printing Office;
Washington, DC; p. 125.
11. Jenkins A.J., Oyler J.M., and Cone E.J. (1995). Comparison of
heroin and cocaine concentrations in saliva with concentrations in
blood and plasma. J Anal Toxicol, 19:359.
12. Jenkins A.J. (1998). Detecting Drugs of Abuse in Saliva. Ther
Drug Monit and Toxicol 19:3.
13. O’Neal C.L., Crouch D.J., et al. (1999) Correlation of Saliva
Codeine Concentrations with Plasma Concentrations After Oral
Codeine Administration. J Anal Toxicol, 23:452.
14. CDC (1987) Universal Precautions for Prevention of Transmission
of HIV and Other Bloodborne Infections. MMWR 1988,37:377-
388.