168
| Hrvatski
Rad
Način rada
Prihvat alata
(1)
s radnim alatom pogoni elektromotor
pomoću prijenosnika i udarnog mehanizma.
Radni postupak dijeli se u dvije faze:
uvrtanje vijaka
i
stezanje
(radi udarni mehanizam).
Udarni mehanizam počinje raditi čim se na vijčanom spoju
osjeti otpor i time će se motor opteretiti. Udarni mehanizam
time pretvara snagu motora u jednolične okretne udare. Kod
otpuštanja vijaka i matica ovaj se proces odvija obrnuto.
Automatsko isključivanje ABR (ABR = Auto Bolt Release)
(vidjeti sliku C)
Funkcija ABR automatski isključuje električni alat kada je
matica otpuštena. Automatsko isključivanje sprječava da
matica padne pri otpuštanju. ABR možete aktivirati i
deaktivirati pomoću tipke za „automatsko isključivanje
(ABR)“
(6)
. Ako je aktivirano ABR, svijetli LED za
„automatsko isključivanje (ABR)“
(7)
. Pri zamjeni aku-
baterije ostaje prethodna postavka.
Puštanje u rad
Umetanje aku-baterije
Stavite preklopku smjera rotacije
(8)
u srednji položaj kako
biste zaštitili električni alat od nehotičnog uključivanja.
Gurajte napunjenu aku-bateriju
(4)
s prednje strane u
podnožje električnog alata sve dok aku-baterija nije sigurno
blokirana.
Namještanje smjera okretanja (vidjeti sliku B)
Preklopkom smjera rotacije
(8)
možete promijeniti smjer
rotacije električnog alata. Kod pritisnutog prekidača za
uključivanje/isključivanje
(9)
to ipak nije moguće.
Okretanje udesno:
Za uvrtanje vijaka i stezanje matica
pritisnite preklopku smjera rotacije
(8)
ulijevo do graničnika.
Okretanje ulijevo:
Za otpuštanje odnosno odvrtanje vijaka i
matica pritisnite preklopku smjera rotacije
(8)
udesno do
graničnika.
Namještanje broja okretaja
Broj okretaja uključenog električnog alata možete
bezstupanjski regulirati ovisno o tome do kojeg stupnja ste
pritisnuli prekidač za uključivanje/isključivanje
(9)
.
Laganim pritiskom na prekidač za uključivanje/isključivanje
(9)
postiže se manji broj okretaja. Jačim pritiskom povećava
se broj okretaja.
Uključivanje/isključivanje
Za
puštanje električnog alata u rad
pritisnite prekidač za
uključivanje/isključivanje
(9)
i držite ga pritisnutog.
Svjetiljka
(10)
svijetli kada se prekidač za uključivanje/
isključivanje
(9)
pritisne lagano ili do kraja i omogućava
osvjetljenje područja rada u slučaju nepovoljnih uvjeta
rasvjete.
Za
isključivanje
električnog alata otpustite prekidač za
uključivanje/isključivanje
(9)
.
Upute za rad
u
Električni alat stavite na maticu/vijak samo u
isključenom stanju.
Rotirajući radni alati mogu kliznuti.
u
Uvijek osigurajte radne alate na četverokutnom prihvatu
sa sigurnosnim zatikom.
Zakretni moment ovisi o trajanju udarca. Maksimalno
postignuti zakretni moment rezultira iz zbroja svih
pojedinačnih zakretnih momenata koji se postižu udarcima.
Maksimalni zakretni moment postiže se nakon trajanja
udarca od 6–10 sekundi. Nakon tog vremena moment
pritezanja se povećava još samo minimalno.
Trajanje udarca treba odrediti za svaki potreban moment
pritezanja. Stvarno postignuti moment pritezanja uvijek
treba provjeriti momentnim ključem.
Vijčani spojevi s tvrdim, elastičnim ili mekim dosjedom
Ako se u pokusu mjere zakretni momenti postignuti u
redoslijedu udarca i prenesu na dijagram, dobiva se krivulja
toka zakretnog momenta. Visina krivulje odgovara
maksimalno ostvarivom zakretnom momentu, a strmina
pokazuje u kojem će se to vremenu postići.
Tok zakretnog momenta ovisi o sljedećim faktorima:
– čvrstoći vijaka/matica
– vrsti podloge (podloška, tanjurasta opruga, brtva)
– čvrstoći materijala koji se vijčano spaja
– uvjetima podmazivanja na vijčanom spoju
Sukladno tome dobiju se sljedeći slučajevi primjene:
–
Tvrdi dosjed
postoji kod vijčanih spojeva metala na metal
pri uporabi podloški. Nakon relativno kratkog vremena
udarca postiže se maksimalni zakretni moment (strmiji
tok krivulje). Nepotrebno dugo trajanje udarca može
oštetiti samo električni alat.
–
Elastični dosjed
postoji kod vijčanih spojeva metala na
metal, ali pri uporabi elastičnih prstena, tanjurastih
opruga, sprežnjaka ili vijaka/matica s konusnim dosjedom
te pri uporabi produžetaka.
–
Meki dosjed
postoji kod vijčanih spojeva, npr. metal na
drvo ili pri uporabi olovnih ili fiberglas podloški kao
podloge.
Kod elastičnog odnosno mekog dosjeda maksimalni moment
pritezanja je manji nego kod tvrdog dosjeda. Isto tako je
potrebno znatno dulje trajanje udarca.
Približne vrijednosti za maksimalne momente pritezanja vijaka
Podaci u Nm izračunati su iz naponskog presjeka, iskorištenja granice razvlačenja 90 % (kod koeficijenta trenja μ
ukup.
= 0,12).
Za provjeru moment pritezanja uvijek treba provjeriti momentnim ključem.
1 609 92A 5MF | (27.11.2020)
Bosch Power Tools
