HR/BIH
54
•
Sušenje će biti ravnomjerno ako namirnice narežete na kriške jednake debljine (oko 0,6 cm). Tanje se
kriške brže suše, ali imajte na umu da se sušenjem bitno smanjuju. Neoguljeno voće složite tako da kožica
bude okrenuta nadolje, a prerezana površina nagore. Nepravilne oblike uvijek postavljajte tako da se
oslanjaju na onaj dio koji je pokriven kožicom, a ne na odrezanu površinu. Povrće pravilno rasporedite
i neka bude samo jedan sloj. Bilje sušite sasvim malo. Uklonite samo stapke i nemojte ih više sitniti. Bilje
koje je u obliku listova treba tijekom sušenja okretati kako bi se onemogućilo da se slijepi.
•
Rasporedite komadiće ravnomjerno na pladanj za sušenje, pazite da se ne preklapaju se i ostavite
praznine između susjednih komada. Iskoristite oko 85% površine svakoga pladnja da bi se osigurala
dovoljna cirkulacija zraka.
•
Pladnjevi u donjem dijelu primaju zrak koji je suhlji i topliji i proizvodi koji se nalaze u njima se suše brže.
Zbog toga je važno mijenjati raspored pladnjeva tijekom sušenja.
•
Ako želite provjeriti koliko se hrana osušila, uzmite oko šaku komada u ostavite ih nekoliko minuta neka
se ohlade. Namirnice koje su vruće se doimaju mekše, vlažnije i elastičnije nego kad su hladne. Proizvod
mora biti dovoljno suh bi se spriječilo razmnožavanje mikroorganizama i kvarenje. Osušeno povrće bi
trebalo biti tvrdo i krhko. Osušeno voće bi trebalo biti kožasto i savitljivo. Za potrebe dugotrajnog čuvanja,
domaće sušeno voće bi trebalo biti suhlje nego ono koje je dostupno u komercijalnoj prodaji.
•
Održavanju dobre kvalitete i hranjive vrijednosti suhih namirnica osigurava se još i pravilnim
skladištenjem.
Napomena:
Kako biste zaštitili hranu od tamnjenja preporučamo da voće prije sušenja natopite u otopinu napravljenu
od jedne žlice limunovog soka i čaše vode te ih nakon toga posušite kuhinjskim papirom. Sok limuna možete
zamijeniti sokom ananasa ili vitaminom C kojega možete nabaviti u slobodnoj prodaji. Neke vrste voća poput
smokvi, šljiva, grožđa, borovnica itd. imaju prirodan zaštitni sloj od voska.
Potopite ih 1–2 minute u vrelu vodu, potom odmah u hladnu vodu, a na kraju ih posušite. Narežite voće
i stavite na sušenje. Tim postupkom se otvore pore u kožici i sušenje se ubrzava.
Blanširanje
Većinu povrća je korisno blanširati prije sušenja. Ono sprječava kvarenje okusa i izgleda obrađenih namirnica.
Ono se svodi na kratkotrajno (1–5 minuta) prethodno kuhanje u vodi ili pari. Pripremljeno povrće (npr.
mrkvu ili celer) stavite u mrežicu ili cjediljku i potopite u kipuću vodu u loncu. Prije nego namirnice stavite
u dehidrator, temeljito ih osušite.
Blanširanje u odgovarajućoj tekućini može pomoći očuvati boju jabukama, marelicama, smokvama,
nektarinama, breskvama, kruškama i šljivama. Tako se priprema kandirano voće. Takve metode pripreme
potrebno je provjeriti.
Voće i povrće možete oplahnuti sljedećim otopinama:
•
Sok limuna i ananasa prirodan su način (nasuprot ostalim načinima) za očuvanje boje.
•
Sulfitna soda: Kupite u ljekarni prehrambenu sulfitnu sodu.
•
Limunska askorbinska kiselina će proizvodu dati „kiseli štih vitamina C“.
•
Blanširanje kuhanjem ili parom
•
Blanširanje u soku može pomoći očuvati boju jabukama, marelicama, smokvama, nektarinama,
breskvama, kruškama i šljivama. Tako se priprema kandirano voće.
Preporučene temperature sušenja
Vrsta namirnica
Preporučena
temperatura
Cvijeće
35–40 °C
Bilje
40 °C
Tijesta
40–50 °C
Povrće
50–55 °C
Voće (jabuke)
55–60 °C
